Meditacija i…

 

Muzika

Pitanje: Kakav je odnos između muzike i meditacije?
Šri Činmoj: Muzika je unutrašnji ili univerzalni jezik Boga. Ja ne znam francuski ili njemački ili talijanski, ali ako se čuje muzika, srce muzike odmah uđe u moje srce ili moje srce uđe u muziku. I tada ne trebamo vanjsku komunikaciju, unutrašnja veza srca je dovoljna. Moje srce je u prisnoj vezi sa srcem muzike i u našoj prisnoj vezi postajemo nerazdvojivo jedno.
Meditacija i muzika se ne mogu razdvojiti. Kad vapimo iz najvećih dubina našeg srca za Mirom, Svjetlom i Blaženstvom, to je najbolja vrsta meditacije. Ne možemo meditirati dvadeset četiri sata dnevno, ali možemo meditirati, recimo, dva sata dnevno. Onda možemo svirati muziku ili slušati muziku par sati dnevno. Odmah kraj meditacije nalazi se muzika. Ali to mora biti duševna muzika, muzika koja potiče i uzdiže našu težeću svijest. Kad sviramo duševnu muziku, psihičku muziku, onda smo u trenu preneseni na najviši nivo svijesti. Kad sviramo muziku duševno, idemo visoko, više, najviše. Svaki put kad se svira duševna muzika mi dobijemo inspiraciju i blaženstvo. Muzika može uzdići svijest u treptaju oka. Ali ako se takođe molimo i meditiramo onda smo nesumnjivo prosvjetljeniji i više ispunjeni od ljubitelja muzika koji svjesno ne slijedi duhovni život. Svaki duhovni muzičar svjesno širi Božje Svjetlo na zemlji. Bog je kosmički Svirač, vječni Svirač i mi smo Njegovi instrumenti. Ali dođe vrijeme u procesu naše evolucije kad osjetimo da smo postali potpuno jedno s Njim. Tada više nismo instrumenti, mi sami smo muzičari, božanski muzičari. Svevišnji je taj koji nas učini pravim instrumentom. Onda, On je taj koji učini to da svirač svira kako treba i On je taj ko nas učini muzičarem.

Izvor: Bog vrhunski Muzičar (eng. God the Supreme Musician)

 

Umjetnost

Pitanje: Da li je polje umjetnosti još jedan oblik meditacije?

Šri Činmoj: To zavisi od vrste umjetnosti. Ako se radi o duhovnoj umjetnosti, onda je to zasigurno neki oblik meditacije. Ali ako sviraš nebožansku muziku ili pišeš nepodnošljive knjige ili ti je um na samom dnu dok slikaš, to onda nije nikakva vrsta meditacije. Dok stvaraš, ako je tvoja svijest u nižem vitalnom svijetu, to neće biti neki oblik meditacije. Ali ako pjevaš nešto duševno ili ako si u vrlo visokoj svijesti dok stvaraš, ako sebe pružaš na božanski način predmetu i subjektu koji je u to uključen, onda sigurno obavljaš neki oblik meditacije. Moraš znati šta stvaraš i gdje je tvoja svijest dok to radiš.

Izvor: Život umjetnosti i svjetlo duše (eng. Art’s life and the soul’s light)

 

Sport

Pitanje: Kakav je odnos između meditacije i sporta? Znam da u borilačkim sportovima, kojim sam se bavio godinama, postoji direktna veza, ali postoji li i u drugim sportovima?

Šri Činmoj: U sportu trebamo energiju, snagu i dinamizam. Kad meditiramo, mi um smirujemo i utišavamo. Ako je unutar nas mir onda izvučemo veliku snagu iz našeg unutrašnjeg života. Što će reći, ako postoji trenutak ispunjen mirom, makar i na sekundu, onda mi mir dolazi kao čvrsta snaga u mom sportu, bilo da trčim ili skačem ili se bavim bacanjem. Ova snaga je skoro nesalomljiva, a kad smo nemirni nemamo takvu snagu.
Pogledajte slona. Slon ima ogromnu snagu. Nije nemiran kao majmun koji se kreće tamo-vamo. Kod nas je to potpuno isto. Ako imamo u našem unutrašnjem životu snagu slona, onda u vanjskom životu možemo biti mirni. Lav je miran. Onda, kad se nešto desi, on počne rikati. Ali to je snaga  koju on posjeduje iz mira. On ima smjelost. Ali majmun i druge životinje koje su vrlo, vrlo nemirne, kakvu snagu imaju? Meditacija nam daje unutrašnju snagu. Kad jednom imamo unutrašnju snagu mi moramo biti uspješni i u vanjskom životu.

Izvor: Trči i smiješi se, smiješi se i trči (eng. Run and smile, smile and run)

 

Nauka

Pitanje: Koja je glavna razlika između mentaliteta zapada i istoka? Može li se ta razlika odstraniti u cilju boljeg razumjevanja i suživota među svim narodima?

Šri Činmoj: Na vrlo općenit način možemo reći da zapadni svijet ima više vjere u nauku i tehnologiju. Zapadni svijet se ponosi naučnim dostignućima, dok se istočni svijet ponosi unutrašnjim osobinama, što će reći, molitvenim mirom ili miroljubivom molitvom. Kao što znamo, nauka dolazi iz uma, ona je za um i za svijet. Pošto zapadni svijet pridaje takvu važnost umu, nauka igra najznačajniju ulogu na zapadu. Opet, nedavno je nauka počela vjerovati u neke oblike unutrašnjeg postojanja. Kad nauka nešto proizvede ona osjeća da je njeno otkriće došlo sa drugog svijeta, iz unutrašnjeg svijeta, možeš tako reći. Ali mjera u kojoj su nauka i naučnici ušli u unutrašnji svijet uopšte nije zadovoljavajuća. To je skoro kao vic. Ne možemo reći da nema iskrenih tragalaca na zapadu ili da nema velikih naučnika na istoku. Daleko od toga! Ali ako moramo napraviti poređenje, onda zapadni svijet ima beskonačno više vjere u nauku nego u dostignuća u unutrašnjoj stvarnosti, u srce i dušu. Opet, pošto je cijeli svijet jedna stvarnost, doći će vrijeme kad će svijet nauke i svijet duhovnosti ići zajedno. Vanjski život i unutrašnji život se ne mogu držati odvojeno na neodređeno vrijeme. Trenutno unutrašnji svijet možda misli da je vanjski svijet tako nemiran da je prosto neupotrebljiv da se nešto uradi s njim ili za njega. Slično tome, vanjski svijet možda misli da je unutrašnji svijet beskoristan, neaktivan, uspavan, pasivan. Ali oba se varaju. Unutrašnji svijet ne hrče ili ne spava, on sanja o višim stvarnostima. Isto tako, vanjski svijet je mjesto gdje Bog ispoljava Njegovu vlastitu Stvarnost. Tako da se pogrešno shvatanje koje preovladava u umu vanjskog svijeta i srcu unutrašnjeg svijeta mora odstraniti. Moraju istupti dobre osobine oba svijeta. U svijetu nauke najbolja osobina je moć koncentracije. Snagom ogromne koncentracije naučnici postižu nešto jedinstveno. U unutrašnjem svijetu, tu postoji nešto što zovemo težnjom, unutrašnji vapaj srca. Snagom svog unutrašnjeg vapaja tragalac takođe postiže nešto jedinstveno i suptilno. Unutrašnja težnja i vanjska koncentracija ili riješenost moraju ići zajedno. Na taj način će svijet duhovnosti i svijet nauke biti u stanju da idu jedan kraj drugog. I kad unutrašnji život i vanjski život koračaju i trče prema istom odredištu, a to je dom jedinstva, onda ljubitelji nauke i ljubitelji duhovnosti postaju jedno uzduž i poprijeko svijeta. Tada će postojati samo jedna pjesma koju će svi pjevati, a to je pjesma jedinstva, jedinstva, jedinstva. Znači ujedinjenjem unutrašnjeg vapaja i vanjskog osmjeha svijeta, ujedinjenjem svijeta duhovnosti i svijeta nauke, ljudska bića će jednog dana postati savršeni, savršeniji i najsavršeniji građani svijeta.

Izvor: Šri Činmoj odgovara br. 19

 

Guru

Pitanje: Ti si Guru, ali šta je Guru?

Šri Činmoj: “Guru” je rijeć u sanskritu. Ona znači “onaj koji prosvjetljuje druge”. Guru donosi svjetlo. Samo svjetlo je Guru. U mom slučaju, ja uvijek kažem da sam ja službenik. Ja sam dijete Boga, a i ti si dijete Boga. Mi smo članovi iste porodice. Onaj ko je ranije došao u porodicu zna više od onih koji su došli poslije njega. U smislu duhovnosti, ja znam malo više od mojih učenika. Kao stariji brat, ja znam više o Nebeskom Ocu, Bogu. Ja ih učim kako da se mole i meditiraju tako da i oni imaju slobodan pristup našem Nebeskom Ocu, svom Unutrašnjem Pilotu.

Izvor: Šri Činmoj odgovara br. 29

 

Priroda

Pitanje: Koji je najbolji način da se pristupi ljepoti prirode?

Šri Činmoj: Najbolji način da se pristupi ljepoti prirode je da se sjedne i meditira sa prirodom. Ako smatraš da je drvo priroda, onda sjedi u podnožje drveta i meditiraj. Ako smatraš da je sunce izraz prirode, onda gledaj u sunce i meditiraj. Ako osjećaš da je okean ili more priroda, onda sjedi ispred vode i meditiraj. Dok gledaš u drvo ili sunce ili okean pokušaj da osjetiš svoje jedinstvo s njim. Šta god da smatraš prirodom ili prirodnom ljepotom, s tim bi trebao pokušati da postaneš jedno. Opet, ako želiš neku određenu stvar od prirode, onda moraš ići za tom stvari. Ako želiš prostranost, onda samo izađi iz kuće i pogledaj na nebo i ući ćeš u prostranost. Ako želiš da imaš vrlo prostranu, čistu svijest onda stani kraj rijeke i meditiraj na rijeku. Ako želiš visinu u svom životu moraš stati pred određenu stvar i prizvati je. Moraš prizvati duh prirode ili postati jedno sa dušom prirode. To je najbolji način poistovjećivanja.

Izvor: A galaxy of beauty’s star

 

Stres

Pitanje: Kako meditirati kad smo u stresu i iscrpljeni?

Šri Činmoj: Kad si u stresu i iscrpljen to je obično zato što si naporno radio. Lezi na četiri ili pet minuta i diši lagano koliko je god moguće. Dok dišeš moraš osjetiti da se spustio mir i da je ušao u tvoj um. On cirkuliše od glave prema stopalima. Osjeti da se svi tvoji živci okrijepljuju. Diši polako i tiho koliko je god moguće, kad bi stavio končić pred svoj nos on se ne bi pomjerio. Ako se končić pomjera sa strane na stranu to znači da ne dišeš polako i tiho. Možeš iskoristiti končić da provjeriš svoje disanje. Ako se ne pomjera to znači da je disanje ispravno. Onda, nakon tri ili četiri minute možeš odozgo spustiti mir . On će pročistiti cijelo tvoje tijelo. Ali ispravno disanje je apsolutno neophodno.

Izvor: My heart-door I have kept wide open

 

Čuda

Pitanje: Imaju li čuda ikakvu vrijednost?

Šri Činmoj: Najveće čudo je provesti jednu sekundu više u božanskoj svijesti. Ako možeš provesti jednu sekundu više u božanskoj svijesti onda je to vrhunsko čudo na zemlji. Čuda ti neće pomoći da postigneš Bogoostvarenje. Daleko od toga. U stvari čuda mogu stvoriti sve vrste problema.
Bio je jednom jedan Učitelj koji je imao okultnu moć koja je provukla mnoge učenike, ali Bog mu je rekao da je prestane upotrebljavati. Onda je počeo govoriti svojim učenicima da je izgubio svu svoju moć tako da su ga tragaoci za čudima napustili. Onda je on započeo sa pravim duhovnim životom. Pravo čudo je ostati u najvišoj svijesti. Nisu Hristova čuda to što je uvjerilo svijet da ga obožava, već beskonačna Samilost i Ljubav koju on vječno otjelovljuje.

Izvor: Čuda,emanacije i snovi (eng. Miracles, emanations and dreams)